Playing a video (Stop)
Powered by Haskell (GHC 8.8.4 )

Duboka tuga i neizmerno žaljenje preplavljuju srce dok razmišljam o strašnim događajima koji su se odigrali u Aušvicu tokom Holokausta. Gledam unazad kroz vreme, kroz tamne senke prošlosti, i ne mogu zanemariti bol i patnju koje su nevini ljudi doživeli pod nacističkim režimom.

 

Aušvic postaje simbol neopisivog zla, mesta gde su se dešavale nepravde koje su izazvale trajne rane na dušama mnogih. U tim tamnim barakama, pod zloglasnim natpisom "Arbeit macht frei" (Rad oslobađa), nevini su bili osuđeni na patnje i smrt samo zbog svoje vere, etničkog porekla ili političkih uverenja.

 

Nacističke ideje koje su podsticale mržnju, rasizam i netrpeljivost ostavile su ozbiljne posledice na svet.

 

 Neka njihova patnja bude opomena svima nama da se borimo protiv svake vrste diskriminacije i da negujemo ljudsku solidarnost. Ovo je trenutak da se prisjetimo, da se prepozna patnja, ali i da se posvetimo stvaranju sveta u kojem takvi zločini neće imati mesto.

 

Holokaust je mračna mrlja u ljudskoj istoriji koja zahteva svedočenje, pamćenje i angažovanje kako bismo zajedno gradili budućnost u kojoj se ovakve tragedije nikada neće ponoviti.

Najzanimljivije stavri sa prošlog časa bile su same metode kojima su se nacisti služili. Bilo je to slaganje same odeće pred čin gušenja ili kopanje jame u koju će kasnije sami biti zatrpani. Jako ironično i cinično sa njihove strane. Bez imalo pokazivanja poštovanja prema žrtvama. Ne ponovilo se!

Lazar

Tekst ima obilježja eseja, na literaran način iznesene su činjenice, opisan kontekst, lična osjećanja. Na kraju opisa, naveden je zaključak koji sadrži jasnu poruku. Odgovor je potpun i zadovoljava zahtjeve .

Profesorica

Zaboravi broj moga telefona ne u da ti budem

Na casu smo obradili detaljno holokaust i sve njegove grozote, nacine na koji je vrsen, zrtve su nam bile prikazane putem snimka u nekom polu-mrtvom obliku. Nacin parktikovanja holokausta izazvao je jaku osudu kod mene, osobe koje su to izvrsile pod okriljem duznosti tesko se mogu nazvati ljudima. Odnosili su se prema zatvorenicima kao prema divljaci u klanici. Kada smo videli zrtve a ja privatno i malo vise njihove ostatke i masovne grobnice nista drugo sem osecaja tuge, i pomislio sam kakvi su to ljudi ovo mogli pociniti cak i po naredjenu. Holokaust je veoma bitna lekcija ljudske istorije koja se ne sme zaboraviti da ne bi doslo do njegovog ponavljanja. Nacizam je idologija zasnovana na rasizmu i ksenofobiji koja treba da ostane samo u istoriji.

Holokaust je strasan dogadjaj zabiljezen u istoriji covjecanstva. Tokom razgovora na casu, saznali smo vise o tom brutalnom nacinu Nacista istrebljivanja Jevreja.

Moj stav je da nas Holokaust zapravo podsjeca na vaznost ljudskih prava, kao i borbe protiv mrznje.

Naravno da samo razmisljanje o Holokaustu u meni izaziva sazaljenje prema milionima Jevreja koji su pretrpjeli tako nesto, kao i hrabrost onih koji su pokusali da se suprotstave nepravdi.

Ovaj dogadjaj ostavlja dubok trag u istoriji kao nevjerovatno tezak period.

Nejra

Cas posvecen obiljezavanju zrtava holokausta koji se desio za vrijeme Drugog svjetskog rata probudio je u meni razna osjecanja.

Na samu pomisao stradanja 6 miliona ljudi u meni izaziva jezu i strah. Kada se prisjetim da je medju tim ljudima bilo djece, zena i starijih ljudi priziva tugu. Hiljade ljudi su na silu odvodjeni iz svojih domova, prisiljivani na rad, izgladnjivani i ubijani. Istrebljivanje Jevreja pocelo je pod komandom Adolfa Hitlera koji ih je proglasio nizom rasom.

Kada saberem sve utiske jedino na sta mogu misliti jeste saosjecanje, tuga i zaljenje. Naravno u meni se i budi pitanje kako smo mogli dozvoliti da se ovo desi.

Dragana Jovic

Prošli čas smo učili o zrtvama holokausta. Strašno je šta se sve dešavalo prije samo 80 godina. Milioni ubijenih ljudi samo zato što pripadaju odredjenoj naciji. To se ne može opravdati i ne smije se nikad više ponoviti. Scene izmučenih ljudi iz nacističkih logora su jezive. Ubijani su nemilosrdno, kao da nisu ljudi.

Pavle P.

Desingericaaaa

Prethodni čas istorije posvetili smo znaku sjećanja na žrtve Holokausta koji se obilježava 27.januara.

Drugi svjetski rat bio je najveći i najokrutniji rat u istoriji čovječanstva.Računa se da je poginulo oko 50 miliona ljudi, a u logorima, kakav je bio Aušvic ,život je izgubilo oko 6 miliona Jevreja. Sama pomisao na toliki broj izgubljenih života budi u meni najtužnije emocije i mislim da nikoga ne ostavlja ravnodušnim.Način na koji su se nacisti odnosili i način na koji su ubijali Jevreje i sve te nedužne ljude je užasavajuć.Koliko je tamo bilo surovo govore nam neke od činjenica a to su da za svakoga ko bi se usudio da pomogne Jevrejima bila je propisana smrtna kazna.Djeca, žene i bolesni ljudi odmah su ubijani po dolasku a ostali logoraši su koriščeni za razločita nehumana medicinska istraživanja koje je u Aušvicu vršio doktor Jozef Mengele.Na koji način je predstavljen Jozef Mengele najbolje se vidi u filmu ,,Momci iz Brazila” posvećen ovoj tematici. Bitno je pomenuti i Simona Vizentala, čovjeka koji je svoj život posvetio da pronadje skrivene naciste.

Danijela Martić

Inspirisan predavanju o žrtvama holokausta na profesoricinu preporuku odgledao sam film Život je lijep.

Taj film nam prikazuje kako život Jevreja pred sam rat tako i njihov život u koncentracionim logorima. Brojne scene u filmu nam priblizavaju nemilosrdno mucenje i genocid nad Jevrejima.

Film je u meni probudio empatiju zazaljenje nad Jevrejima i mrznju prema nacistima i psihopati Adolfu Hitleru. Takodje sam se i zadivio gkavnom junaku filma i shvatio da sa cim su se oni svi suocavali i da su uprkos takvoj situaciji odlucili da se bore do samog kraja

Pavle Bulatovic II

Smatram da je holokaust veliki zlocin čiji krivci nisu osudjeni i kaznjeni na pravi nacin. Stradao je veliku broj nevinih ljudi i sama pomisao na to u meni budi tugu i žal. Saznanje o takavom nacinu zivota rijetko koga ostavi ravnodušnim. Jezivi dogadjaji koji su bili priredjeni u tom periodu zivota nemaju opravdanje ni razlog ucinjenog.

 

 

 

 

 

                                                                 Andjela

Na pomen holokausta me hvata jeza i praznina u stomaku. O tom događaju sam više saznala na času istorije kao i gledajući slike i filmove, npr. ,,Dječak u prugastoj pidžami" (koji je u meni probudio ujedno osjećaj bijesa i tuge) i ,,Momci iz Brazila"(koji me fascinirao i sa naučne strane). Nacisti su tada bili kao hipnotisani, što je zastrašujuće. Gledanje ovih filmova kao i priča o holokaustu nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, posebno zbog toga što taj događaj nije bio tako davno. Čovjeku je teško da povjeruje da neko može toliko monstruozno da razmišlja.

                                     Ivana

Inspirisan predavanju o žrtvama holokausta na profesoricinu preporuku odgledao sam film Život je lijep.

Taj film nam prikazuje kako život Jevreja pred sam rat tako i njihov život u koncentracionim logorima. Brojne scene u filmu nam priblizavaju nemilosrdno mucenje i genocid nad Jevrejima.

Film je u meni probudio empatiju zazaljenje nad Jevrejima i mrznju prema nacistima i psihopati Adolfu Hitleru. Takodje sam se i zadivio gkavnom junaku filma i shvatio da sa cim su se oni svi suocavali i da su uprkos takvoj situaciji odlucili da se bore do samog kraja

Pavle Bulatovic

   Prošlog časa smo govorili o sistematskom uništenju koje su nacisti izvršili nad Jevrejima-holokaustu.

   Gledajući slike zatvorenika i prizore uslova u kojima su živjeli, saznala sam mnogo detalja koje do tada nisam znala.Načini mučenja, ubijanja, radnog i fizičkog iskorišćavanja, vršenja nehumanih medicinskih eksperimenata na zatvorenicima od strane dr Jozefa Mengela.Sve ovo je na mene ostavilo jak utisak, osjećaj tuge, nemoći.Nezamislivo je kako ljudski mozak može da pomisli i uradi takvo zlo drugom čoveku.

   Zainteresovana ovom temom pogledala sam film "Pijanista", koji prati sudbinu kompozitor Vladislava Špilmana.Filmom sam oduševljena i planiram da u narednom periodu pogledam jos nekoliko filmova na ovu temu.

   Aleksandra

Holokaust, genocid koji su nacisti izvrsili nad Jevrejima, desio se 27.januara. Profesorica nam je na prethodnom času pričala o jednom od najrigoroznijih logora Aušvicu i ljudima koji su prolazili pakao u njemu.Osjecala sam se tužno i nije mi bas bilo prijatno dok sam to slušala, jer su ti ljudi prosli kroz mnogo bola , patnje i krvi. U takvim momentima život nije bio vrijedan. Njemacki narod ih nije smatrao ljudima,iskoriscavali su ih za rad. Na kraju je svakog Jevreja čekala ista sudbina. Ubijani su u gasnim komorama, nakon čega su njihova tijela spaljivana. Tadašnja vremena su bila jeziva i smatram da niko nikada ne treba da zaboravi taj datum i sudbine ljudi.

                                        Majda

Holokaust je bio nezapamćeni zločin protiv čovječnosti, ostavljajući nas sa dubokim bolom i moralnom obavezom da se suprotstavimo mržnji i širimo toleranciju u svijetu. Važno je da se sjećamo i učimo iz prošlosti kako bismo izgradili bolju budućnost.

 

Nemanja

Poštovani učenici,

Povodom 27.januara, Medjunarodnog dana sjećanja na holokaust, imali ste oriliku da slušate tematsko predavanje na prethodnom času. Molim vas da napišete svoja razmišljanja, stavove i osjećanja na temu holokausta.

Profesorica

IV/jedan