Australija Moravice

Povijesni razvoj naseljenosti

-najveći dio proteklih 40.000 godina Australija je bila naseljena pripadnicima naroda Aboridžina

-njihov miran život uništio je dolazak Europljana krajem 18. stoljeća

-prvi doseljenici bili su zatvorenici iz pretrpanih britanskih zatvora, a kasnije su im se pridružili poljoprivrednici i rudari privučeni bogatstvima ove zemlje

          Doris Klaić

Zastava Australije

                   Doris Klaić

Grb Australije

                                Doris Klaić

Povijest Australije

-posljednji naseljeni kontinent koji su istraživali Europljani

-s plovidbama Jamesa Cooka i kartiranjem istočne obale Australije 1770. godine započelo značajnije istraživanje njezinih obala i kopna

-prvo stalno naselje bila je kažnjenička kolonija osnovana 1788. godine u zaljevu Botany iz kojeg se razvio današnji grad Sydney

                                     Doris Klaić

Australija se proteže od 10° do 45° južne geografske širine (računajući i Tasmaniju) i 113° i 152° istočne geografske dužine. Čitavom svojom površinom nalazi se na južnoj zemljinoj polutci. Obuhvaća kopno Australiju i otok Tasmaniju te mnoge male otoke oko kopna.

- Australija je prosječno najređje trajno naseljen kontinent.

- stanovništvo je koncentrirano u obalnim područjima, a najgušče su naseljeni klimatski pogodni jugoistok i istok, dok su velika područja zapadne i sjeverne Australije gotovo nenaseljena.

            Stanovništvo i

     gospodarstvo Australije

-prostor najpovoljniji za život ljudi u Australiji je jugoistok jer ima umrjero-toplo vlažnu i sredozemnu klimu

                 Doris Klaić

Bunar (tur.), hladenac, kladenac, studenac ili zdenac je iskopana duboka i podgrađena jama u koju se hvata ili skuplja podzemna voda. U seoskim područjima jama je iznutra

oblikovani.

Zdenac je građevina za zahvaćanje i iskorištavanje podzemnih voda. Kadšto može poslužiti i za kontrolu razine podzemne vode. Prema načinu izvođenja, zdenci mogu biti kopani, bušeni ili zabijeni, s obzirom na položaj prema vodonosniku, potpuni ili nepotpuni, a prema vrsti strujanja, sa slobodnim vodnim licem ili pod tlakom (takav je slučaj na primjer kod arteškoga zdenca, kada arteška voda pod tlakom izbija na površinu)

Arteški bunar (po francuskoj grofoviji Artois) je mjesto gdje podzemna voda, koja se nalazi pod tlakom, sama izbija na površinu. U unutrašnjosti Australije važno je korištenje podzemne vode iz takvih, brojnih bušenih bunara jer je većina tamošnjih jezera slana i povremena - zapravo su to slane i glinovite zavale suhe i po nekoliko godina - Eyre, Torrens i druge. Arteški bunari ponajviše su izbušeni u Središnjoj australskoj nizini pa se ona kadkad zove i Velikom arteškom zavalom.

bušotine, jer je pod tlakom.[1]

Karta klime Australije

                      Doris Klaić

S tri strane Australiju okružuju velike površine Tihog (na istoku) i Indijskog oceana (na jugu i zapadu). Samo je na sjevernoj strani nizovima otoka donekle povezana s Azijom. Zbog te prirodne izolacije, tj. udaljenosti od drugih kontinenata geografski položaj Australije se često karakterizira kao nepovoljan, međutim baš zbog toga su se u Australiji razvile posebne biljne i životinjske vrste.

Najveća rijeka Australije je Murray. Ona prima samo dvije veće pritoke. Darling i Murrumbidgee. Rijeka Murray odvodnjava istočno planinsko područje.

Drugo veće hidrografsko čvorište čini jezero Eyre. Prema jezeru iz Velikog razvodnog gorja dotječe više slabijih tokova koji u sušnom periodu presušuju.

Aburidžini su domorodačko stanovništvo Australije a prepostavlja se du su se doselili iz Azije prije više od 50.000 Godina

        Stanovništvo i

  gospodarstvo Australije

Veliki koraljni greben svakako je jedan od najživljih i najbolje povezanih ekosustava. No ujedno je i ravnoteža u njemu najosjetljivija. Ako se samo jedan vid ovoga staništa izloži pritisku, to bi moglo imati katastrofalne posljedice za sve. Koraljni greben može podnijeti oluje i bješnjenje mora

- Glavna žitarica u poljoprivrednoj proizvodnji jest pšenica, a najviše se uzgaja u pšeničnim pojasima na jugoisoku i jugozapadu.

-Slijedi je proizvodnja pamuka koja zahtijeva značenje količine vode, stoga su razvijeni sustavi navodnjavanja.

- Šećerna trska najraširenija je na sjeverozapadu, a šećer je drugi najveći izvorni poljoprivredni proizvod u Australiji.

-Australija je veliki svjetski proizvođač stočarskih proizvoda, naime više od 70% proizvodnje mesa izvozi u više od sto država svijeta.

GUSTOĆA 3.3 STAN/KM2

S tri strane Australiju okružuju velike površine Tihog (na istoku) i Indijskog oceana (na jugu i zapadu). Samo je na sjevernoj strani nizovima otoka donekle povezana s Azijom. Zbog te prirodne izolacije, tj. udaljenosti od drugih kontinenata geografski položaj Australije se često karakterizira kao nepovoljan, međutim baš zbog toga su se u Australiji razvile posebne biljne i životinjske vrste. Duljina obale Australije zajedno sa svim otocima iznosi 36.735 km. Površinom je malo manja od Brazila i 136 puta veća od Hrvatske, a njena površina pokrivala bi 3/4 Europe.

UKUPAN BROJ STANOVNIŠTVA

23,401,892

Endemi su:Zlatna akacija,Koala,Klokan,Čudnovati kljunaš

Veliki koraljni greben je najveći takvog tipa na cijelom svijetu i nastajao je tisućama godina.

-Veliki koraljni greben je dug oko 2000km i proteže se dijelom Australske obale.

-Koraljni grebeni rezultati su 10 tisuća godina rada, tijekom kojeg su se oceani podigli do današnje razine nakon posljednjeg ledenog doba. Graditelji ove izvanredne tvorevine milijuni su sićušnih koraljnih polipa i to 350 različitih vrsta polipa.

Australija se milijunima godina odvajala od ostatka svijeta i sad se nalazi na jugu južne polutke.

Biljne i životinjske vrste :Su one koje su se priviknule zivjet tamo