Definicije atoma 4 razred

•George J. Stoney-> elektricitet se sastoji od čestica(elektrona)

• istraživanja katodnih zraka:

-> 1858. zna se da ih otklanja magnet

-> 1869. - rasprostiru se pravocrtno od katode prema anodi

• Thomas je dokazao da su katodne zrake struja čestica negativnog intenziteta

• 1879. izmjerio otklon u jakom elekktričnom i magnetskom polju te izračunao omjere između naboja i mase čestice (e/m)

• elektrone naziva korpuskulama, česticama elektriciteta

• omjer e/m usporedio je s omjerom naboja i mase vodika i našao da je masa elektrona 1800 puta manja od mase vodikova atoma

• dokaz elektrona se zbog toga pripisuje Thomsonu

• prema Thomsonu, kad elektron iz jednog atoma prijeđe u drugi atom onda se atomi privuku električnom silom jer prvi atom zbog manjka elektrona dobije pozitivan, a drugi atom zbog viška elektrona negativan naboj

• Thomsonov atomski model-> kolač s grožđicama ili model pudinga sa grožđicama-> elektroni su poput grožđica u kolaču rasuti u kuglastoj atomskoj masi

•1914. - model s pozitivnom jezgrom u središtu, a s elektronskim ljuskama uokolo

[ Antonia Deur, Đana Pavić, Toni Perović, Filip Stura]

Geiger i Marsden - definicija atoma

• Geiger je bio Marsdenov mentor

• Geigerov brojač - korišten za otkriće atomske jezgre

• Marsden - projekti u polju zračenja i znanosti o jezgri

• Geiger - Marsdenov eksperiment sa zlatnom folijom

• dokazali su da Thomsonov model atoma nije u potpunosti točan

• otkrili su da većina zraka prolazi kroz foliju, a manji dio se odbija od nje

• definicija: atom se sastoji većinom od praznog prostora, sa pozitivnim nabojem koncentriranim u sredini u vrlo malom volumenu, jezgri ili nukleusu te je okružen oblakom elektrona

Ernest Rutherford

-dobio je Nobelovu nagradu 1908.

-Godine 1898. ustanovio je da postoje tri vrste zraka iz radioaktivnih tvari.

-Godine 1900. otkrio je helij kao proizvod radioaktivnog raspada. Godine 1911. postavio je planetarni model atoma

- 1919. otkrio nuklearnu pretvorbu dušika u vodik i kisik pod utjecajem a-čestica.

- Pozitivnu vodikovu jezgru nazvao je proton misleći da je najmanja pozitivna čestica.

-bavio se radioaktivnim zračenjima

-pokus raspršenja alfa čestica na zlatnoj foliji

-pozitivno središte nazvao je nucleus, jezgra (gotovo sva masa se tamo skuplja)

-najveći dio prostora u atomu zauzimaju elektroni

-1913. prihvatio predpostavku da je pozitivan naboj jezgre jednak rednom broju elementa

-postavljen Rutherfordov model atoma poput Sunčevog sustava (oko pozitivne jezgre kruže elektroni kao što planeti kruže oko Sunca)

THOMSONOV MODEL ATOMA

-Faradeyevi zakoni elektrolize - George J.Stoney : elektricitet se sastoji od čestica koje se nazvao elektronima

- 1858. - znalo se da ih otklanja magnet

- 1869. - rasprostiru se pravocrtno od katode prema anodi

-1876. - nazvane katodnim zrakama

- Thomson dokazao da su katodne zrake struja jednakih čestica negativnog elektriciteta --> izmjerio otklon u jakom električnom i magnetskom polju te izračunao omjere između naboja i mase čestica

-nazvao ih korpuskulama, česticama elektriciteta

- omjer e/m usporedio je s omjerom naboja i mase vodika i našao da je masa korpuskula oko 1800 puta manja od od mase vodika

-prema Thomsonu, kada elektron iz jednog atoma prijeđe u drugi atom onda se atomi privuku električnom silom jer prvi atom zbog manjka elektrona dobije + , a drugi atom zbog viška elektrona - naboj

- 1907.- Thomsonov atomski model --> kolač s grožđicama ili model pudinga sa grožđicama - elektroni poput grožđica u kolaču rasuti u kuglastoj atomskoj masi koja je pozitivno nabijena

- 1914. - model s pozitivnom jezgrom u središtu i s elektronskim ljuskama uokolo --> kemijska svojstva potječu samo od elektrona u vanjskoj ljusci

- utemeljio masenu spektrometriju

- 1906. Nobelova nagrada

Robert Millikan

Američki fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1923. godine

1909. eksperimentom s uljnim kapljicama odredio je naboj elektrona.

Između vodoravnih kondenzatorskih ploča puhaljkom je raspršio vrlo sitne kapljice ulja.

Zatim je pomoću rendgenskih zraka ionizirao zrak između kondenzatorskih ploča. Električni nabijeni ioni skupili su se oko uljnih kapljica i nabili ih električnim nabojem.

Električki nabijene uljne kapljice kretale su se pod utjecajem sile teže i električnog polja.

Iz promjera i brzine kapljice te iz jakosti električnog polja Millikan je

izračunao da je električni naboj kapljica od 1.6x10 na minus 19 Coulomba.

Kasnije je nađeno da je točna vrijednost - “naboja elektrona - 1,60211892 x10/ Coulomba.

Iz te vrijednosti i iz vrijednosti za e/me= 1,7589*105 C/g izlazi da je masa elektrona me=1,6022*10:C/1,7589*105 C/g = 9,109x 102%g

Kutni zamah - svojstvo elektrona, naziva se spinom elektrona.

Paramagnetične tvari, dijamagnetične tvari, feromagnetične tvari.

John Dalton (1766-1844)

☆ prvi povezao pojam elementa s pojmom atoma

☆prvi odredio kemijski element kao tvar sastavljenu od istovrsnih atoma

☆u spojevima je tražio formulu, a ne samo sastav

☆proučava plinove i njihovo miješanje i otapanje u vodi i dr tekućinama -> spoznaja o ulozi veličine i težine čestica u tim pojavama -> to ga je dovelo do atomske teorije

☆ smatra da je zrak homogena smjesa plinova

☆ proučavao je atomske težine plinova u istim uvjetima temp i tlaka

☆ određivao je atomske i molekulske težine kao omjer gustoće pojedinog plina prema gustoći vodika -> sastavio prvu tablicu atomskih težina

☆ atomističke teorije: 1) atomi su sitne čestice koje se ne dijele

2) atomi jednog te istog elementa imaju istu masu i slični su

3) atomi različitih elementa imaju različitu masu i svojstva

4) kemijski spojevi nastaju spajanjem atoma

☆ zakon o očuvanju mase

Sir James Chadwick

- asistent Ernesta Rutherforda

- uspješan fizičar

- otkriće neutrona

- 1910. se pridružio Rutherfordu

- 1935. Postaje profesor na sveučilištu u Liverpoolu

- rad - temelji se na gađanju elemenata alfa česticama kako bi se promatrale preobrazbe elemenata i drugi mogući učinci

- zaključak - jezgra vodikova atoma je pozitivno nabijeni proton atomske mase 1

- prisutna je i u svim drugim atomima

- problem mase atoma, zbroj masa se ne slaže s cijelim atomom

- pretpostavka o drugoj polovici mase

- 1932. Chadwick daje novo tumačenje eksperimenta Irene i Fredrick Joliot Curie

- obasipanje berilija alfa česticama - nastaje zračenje koje može izbaciti protone iz druge jezgre

- smatraju uzrokom reakcije proizvedene gama zrake

- Chadwick kaže da reakciju izazivaju električki neutralne subatomske čestice mase jednake masi protona - neutroni

- 1920. Dobio ideju

- Riješena zagonetka atomske mase

- 1945. Dobio plemićku titulu

- otkriće - odlučujuća uloga u daljnjem razvoju nuklearne fizike

- Za razliku od helijevih jezgara neutron može prodrijeti duboko u jezgre čak i najtežih elemenata, rascjepiti ih i omogučiti fisiju urana 235

- Nobelova nagrada za fiziku 1935. godine

NIELS BOHR

- danski fizičar

- jedan od utemeljitelja suvremene atomske fizike, Nobelova nagrada 1922.

- načelo korespodencije- povezuje klasičnu i kvantnu fiziku

- model kapljice tekućine za atomsku jezgru

- Projekt Manhattan

- hrvatska teorijska fizika

•Bohrov model atoma

- primjenio je ideju kvantizacije na Rutherfordov model vodikova atoma

- načelo korespondencije

•Prvi Bohrov postulat

- elektron ne može kružiti oko jezgre po bilo kojim stazama

- stacionarne staze

- n= h/2pi

•Drugi Bohrov postulat

- apsorpcija fotona

- spontana emisija fotona

- Bohr se u postulatima poslužio Planckovom teorijom o kvantu energije

- potvrdio je Einsteinovu formulaciju elektromagnetske svjetlosti kao roja fotona ili kvantna energije i Paschenovu, Balmerovu i Lymanovu seriju vodikova spektra

ERNEST RUTHERFORD (1871. - 1937.)

1900. - otkrio helij kao proizvod radioaktivnog raspada, bavio se radioaktivnim zracenjima - alfa (pozitivno nabijene) i beta čestice (negativno nabijene) - rutherford otkriva da se u posudi kroz čiju tanku metalnu stijenku prolaze alfa zrake dobiva helij

1909. - H. Greiger i E. Marsden (Ernestovi suradnici) - pokus raspršenja alfa-čestica na zlatnoj foliji, promatra se pravac alfa-zrake nakon prolaza kroz listić - većina alfa čestica prolazi kroz listić bez mijenjanja smjera, malo ih se otklonilo, uglavnom pod kutem većim od 90°.

Rutherfordov zaključak: kad bi atom bio čvrst po cijelom svom volumenu, nijedna alfa-čestica ne bi prošla kroz metalni listić a da se ne bi otklonila zbog sudara s atomom. Većina alfa-čestica prošla je bez otklona kroz metalni listić --》masa je atoma skupljena u vrlo malu česticu, većina je atoma 'prazan' prostor.

1911. -  objašnjava planetarni model atoma - masa je skupljena u čestici koja je 10 000 manja od samog atoma

1912. - pozitivno središte atoma naziva nukleus/jezgra

1913. - Rutherford prihvaća A. van den Broekovu pretpostavku da je pozitivni naboj jezgre jednak njegovom rednom broju elementa - račun za raspršje alfa-čestice to potvrđuje

- postavljen Rutherfordov model atoma - oko pozitivne jezgre kruže elektroni (sličan Sunčevom sustavu)

1919. -  nuklearna pretvorba dušika u vodik i kisik pod utjecajem alfa čestica

-John Dalton(1766.-1844.)

-rođen u Eaglesfieldu u Engleskoj

-prvo se bavi meterologijom, a zatim kemijom

-pojam elementa povezao je s pojmom atoma

-prvi odredio kemijske elemente kao tvari sastavljene od istovrsnih atoma

-cilj:

- U spojevima traži formulu, a ne samo sastav

- proučava zašto se smjesa plinova ponaša kao homogena smjesa(plin je sastavljen od atoma koji se međusobno odbijaju silom)

-u zraku se svaki pojedini plin ponaša kao sam

-veličinu čestice pojedinog plin određuje veličina toplinskog oblaka oko atoma

-omjer gustoće pojedinog plina prema gustoći vodika je broj kojim je odredio koliko puta je atom plina teži od atoma vodika

-sastavio prvu tablicu atomskih težina

ATOMISTIČKA TEORIJA:

1.Atomi su realne sitne i nedjeljive čestice materija

2.Atomi istog elementa međusobno su slični i jednake mase

3.Atomi različitog elemnta imaju različita svojstva i različitu masu

4.Kemijski spojevi nastaju spajanjem atoma različitih elemenata

-Zakon očuvanja mase: tijekom reakcije masa atoma ostaje ista

                     CHADWICK

- otkriće neutrona

- "gađanje" elemenata alfa čestica-> jezgra vodikova atoma prisutna je i u drugim atomima, ali u većim količinama

- masa atoma

-supružnici Curie

-električki neutralne subatomske čestice s masom jednakom masi protona

-razvoj nuklearne fizike

Ernest Rutherford (1871.-1937.)

-J.J. Thomson

-tri vrste zraka iz radioaktivnih tvari

-Rutherford(1900.)-radioaktivnost je spontano emitiranje α(+), β(-) i γ(0) čestica

-1911.-pokus(H. Geiger, E. Marsden)-atom ima pozitivno središte nucleus, a najveći dio prostora zauzimaju elektroni

-Rutherfordov model atoma poput Sunčeva sustava

Hans Geiger i Ernest Marsden

-Hans Geiger(Geigerov brojač)

-Ernest Marsden(radar)

-Geiger-Marsdenov eksperiment (Rutherfordov eksperiment) - mjerenje kuta otklona α čestica kad pogodi tanku metalnu foliju

-rezultat-svaki atom ima jezgru u kojoj se nalazi +naboj i većina mase atoma

-tim su pokusom srušili Thomsonov planetarni model atoma (pozitivni naboj smješten je u puno manjem volumenu nego što je Thomson mislio)

-Rutherford:

     -atom većinom od praznog prostora

     -pozitivna jezgra

     -oblak elektrona

DALTONOVA TEORIJA

-element-sastavljen od atoma

-proučavanje plinova- zašto se smjesa plinova ponaša kao homogena

-zrak-homogena smjesa plinova-svaki plin se ponaša kao da je sam

-čestice plina-oblak topline s atomom u sredini

-"veličina" čestice- veličina toplinskog oblaka oko atoma

-atomska težina=gustoća plinova (kod iste temperature i tlaka)

-uspoređivanje s vodikom

-osnova teorije:

1)atomi-realne sitne nedjeljive cestice

2)atomi istog el-slični i jednake mase

3)atomi različitih el-različita svojstva i mase

4)kemijski spojevi- spajanje atoma elemenata

                       MILLIKAN

- eksperiment s uljnim kapljicama (naboj elektrona)

- rendgenske zrake i kondenzatorske ploče (ionizacija zraka)

- na kapljice djeluju sila teža i električno polje

- dobivena masa elektrona (9,1x10^-28 g)

- elektron ima kutni zamah (spin)

- paramagnetičnost i feromagnetičnost

SIR JOSEPH JOHN THOMSON (1856-1940)

- najbitnije otkrice 1879. - kotodne zrake struja jednakih čestica su negativnog elektriciteta

- do tog otkrića je došao računajući omjere između naboja i mase čestice (e/m omjer)

- usporedivši e/m omjer elektrona i vodika došao je do mase elektrona (1800 puta manje od vodika)

- bio je vrstan kemičar, imao je predodžbu o električnoj naravi kemijske veze

- otkrio je da kad elektron iz jednog atoma pređe u drugi, atomi se privuku električnom silom (jedan dobiva pozitivni, a drugi negativni naboj zbog viska, odnosno manjka elektrona)

- 1907. atomski model nazvan “kolač s grožđicama” - tim modelom elektroni su poput grožđica u kolaču rasutih u kuglastoj atomskoj masi

- 1914. atomski model s pozitivnom jezgrom u središtu i elektronskim ljuskama okolo

- utemeljio je atomsku spektrometriju

- 1906. Nobelova nagrada

Niels Bohr

-Rođen u Danskoj 1885.

-Jedan od utemeljitelja moderne fizike

-Dobio je Nobelovu nagradu 1922.

-Radio je na projektu Manhattan

-Dobio je počasni doktorat na Zagrebačkom sveućilištu

Bohrov model atoma

-Planckovu i Einsteinovu ideju kvantizacije je primijenio na Ruthefordov planetni model vodikova atoma

-Povezuje klasičnu i kvantnu fiziku

Prvi Bohrov postulat

-Elektron kruži po točno određenim orbitalama

-n=h/2pi, n=prirodni broj

Drugi Bohrov postulat

-Atom prelazi iz jednog stacionarnog stanja u drugog primanjem ili emitiranjem energije u obliku fotona

-Potvrđuje Einsteinovu formulaciju elektromagnetske svjetlosti kao roja fotona ili kvantne energije

-Poriče planetarni model atoma

-Linijski spektri atoma- dokaz

 Sir Joseph John Thomson (1856.-1940.)

-nagrađivani fizičar (1906. Nobelova nagrada za fiziku)

-dokazao da su katodne zrake struja jednakih čestica negativnog elektriciteta (izmjerio otklon u jakom električnom i magnetskom polju; izračunao omjre između naboja i mase čestice e/m)

-zvao ih je korpuskulama česticama elektriciteta

-omjer je usporedio s omjerom naboja i mase vodika --> masa korpuskula oko 1800 puta manja od mase vodikova atoma

- dokaz elektrona prepisuje se Thomsonu

- imao predodžbu o elekričnoj naravi kemijske veze (Faradayevi zakoni); bio pod utjecanem Arrheniusova dokaza o postojanju atoma

-1903.: kad elektron iz jednog atoma prijeđe u drugi, onda se atomi privuku el. silom (prvi atom zbog manja elektrona dobije pozitivan, a drugi atom zbog viška elektrona dobije negativan naboj)

-1907.: kolač s grožđicama ili model pudinga s grožđicama

~negativno nabijeni elektroni poput grožđica u kolaču rasuti su u kuglastoj atomskoj masi koja je pozitivno nabijena

-1914.: opisao atomski model s pozitivnom jezgrom u sreidštu, a s elektronskim ljuskama uokolo--> kemijska svojstva potječu samo od elektrona u vanjskoj ljusci (njihov je broj u vezi s grupom u periodnom sustavu)

-istraživanjem katodnih i kanalnih zraka utemeljio je masenu spektrometriju

NIELS BOHR

BOHROV MODEL ATOMA:

- primjenjuje Rutherfordov planetni model vodikova atoma

- objasnjava izmjerene valne duljine u spektru atomskog vodika

- izveo nacelo korespodencije koje povezuje klasicnu i kvantnu fiziku

- dva postulata objasnjavaju model atoma

PRVI BOHROV POSTULAT:

- elektron ne moze kruziti oko jezgre po bilo kojim stazam, vec samo po onima sa tocno odredenim kvantiziranim stanjima (tzv. dopustene ili stacionarne staze)

- gibajuci se po njima elektron se nalazi u stacionarnom stanju, ne gubi energiju zracenjem elektromagnetskim valova

- dopustene su samo one staze kojima je orbitalni moment kolicine gibanja cjelobrojni visekratnik reducirane Planckove konstante, n=h/2π

- n je prirodan broj koji se naziva i glavni kvantni broj

DRUGI BOHROV POSTULAT:

- atom apsorbira zracenje samo kada primi odredeni kvant energije i emitira odredeni kvant energije kada prelazi iz jednog stacionarnog stanja u drugo (iz stanja vise, u stanje manje energije)

- atom ne moze spontano prijeci iz stanja nize u stanje vise energije, nego tek kada biva pogoden s odredenim kvantom energije (fotonom)

- prelazak iz viseg stanja u nize je spontan dogadaj pri cemu se emitira kvant energije (foton)

- frekvencija emitiranog fotona pri spontanom prelasku iz viseg u nize energetsko stanje dana je jednadzbom

- apsorpcijom fotona dolazi do eksitacije atoma (prelaska atoma iz nize u vise energetsko stanje), a spontanom emisijom fotona dolazi do prijelaza atoma iz viseg u nize energetsko stanje

- Bohr se u svojim postulatima posluzio Planckovom teorijom o kvantu energije

- zbog toga sto je uveo stacionarne staze Bohr je oslobodio planetarnog modela atoma starog problema iz klasicne elektrodinamike koji je upucivao na to da bi elektron morao emitirati kontinuirani spektar elektromagnetskih valova i time gubiti energiju dok se napokon ne bi urusio u jezgru

Hans Geiger i Ernest Marsden

•Marsden je bio dio radne skupine kojoj je mentor bio Geiger

•Geiger- izumitelj detektora tvari (Geigerova brojaca)

•Marsden- zapocinje ne-medicinsku primjenu radioizotopa u Novom Zelandu, pokusava otkriti ulogu kobalta u zivotinjskom metabolizmu

             - titula direktora odjela za znanost u 2. svj. ratu

• Geiger-Marsdenov eksperiment otkriva da svaki atom ima jezgru u kojoj se nalazi pozitivni naboj i vecina mase atoma

• proveden izmedu 1908. i 1913. u Manchesteru

• na tanak listic zlata usmjeren je snop alfa zraka, ustanovljeno je da je vecina cestica prosla kroz listic bez ikakve promjene smjera

• dokazali su da je Thompsonov model kriv

• kada su ispalili alfa cestice na metalnu foliju, mali broj cestica je potpuno odbijen pod kutom od 90, vecina je samo prosla kroz nju

• Rutherford je protumacio njihov eksperiment, te predlozio sljedecu teoriju : Atom se sastoji od vecinom praznog prostora, sa pozitivnim nabojem koncentriranim u sredini u vrlo malom volumenu, jezgri ili nukleusu te je okruzen oblakom elektrona

Robert Milikan - naboj elektrona

- 1909. - eksperiment s uljnim kapljicama i konderzatonskim pločama

- iz promjera i brzine kapljice i jakosti električnog polja -> naboj elektrona

- naboj elektrona: 1.6 x 10^-19 C

- masa elektrona: 9.109 x 10^28 g

- 1925. - kutni zamah elektrona = spin

-> magnetski dipolni moment -feromagnetična i paramagnetična svojstva

Paramagnetičke tvari - kretanje u jakom mag.polju

Dijamagnetične tvari - izlaze iz mag.polja

Feromagnetične tvari - zadržavaju svoj magnetizam van mag. polja

Sir James Chedwick - otkriće neutrona

- poteškoće u objašnjavanju mase atoma -> neobjašnjena gotovo polovica mase atoma

- teorija: protoni čiji je naboj prikriven dodatnim elektronima utisnutim o jezgru (netočno)

- eksperiment Irene i Frederica Joliota Curie -> teorija o neutronima

- objašnjen problem mase eletrona

- otkriće utječe na razvoj nuklearne fizike i omogućuje stvaranje atomske bombe

Ernest Rutherford (1871.-1937.)

-matematičar i fizičar

-1900. otkrio helij kao proizvod radioaktivnog raspada

-1911. postavio je PLANETARNI MODEL ATOMA

-1919. otkrio nuklearnu pretvorbu dušika u vodik i kisik pod utjecajem alfa čestica (pozitivna vodikova jezgra=proton)

-oko 1900. bavio se radioaktivnim zračenjem (radioaktivnost=spontano emitiranje alfa i beta čestica, praćen gama zrakama; oslobađa se energija i kem. elementi prelaze jedni u druge)

-na temelju otkola zraka ili čestica= alfa-pozitivno nabijene, beta-negativno(struja elektrona), a gama-neutralne

-u posudi se nakon prolaza alfa čestica kroz stijenku nađe helij

-1911. - masa atoma skupljena u čestici koja je otprilike 10 000 puta manja od samog atoma

- objasnio pokuse Geiger-Marsdena s listićima zlata = PLANETARNI MODEL ATOMA

John Dalton

Proučavao je plinove,osobito njihovo otapanje i miješanje u tekućinama.

To ga je vodilo do spoznaje o ulozi veličine i težine čestica u tim pojavama koja ga je konačno dovela do atomske teorije.

Pitanje:zašto se smjesa plinova ponaša kao homogena a sastoji se od različitih čestica?

"Elastični fluid" plin sastavljen je od atoma koji se međusobno odbijaju silom to većom što su bliže.Smatrao je da je zrak smjesa plinova koja je homogena zati što se svaki pojedini plin u njoj ponaša kao da je sam.

Dalton je Njutonovim atomima-kuglicama dodao Laoisierovu toplinsku tvar,čestice plina zamislio je kao oblak topline s atomom u sredini,a odbijanje atoma pripisao odbijanju njihovih toplinskih oblaka.Pretpostavio je da se stvarne atomske težime plinova odnose kao gustoća plinova kod iste temperature i tlaka.Omjer gustoće pojedinog plina prema gustoći vodika bio je broj kojim je Dalton oderdio koliko puta je atom teži od atoma vodika.Atomske i molekulske težine nisu bile točne jer ih je izračunao iz netočnih analiza.

Njegova teorija se može sažeti u 4 zakona

1.atomi su veoma veoma sitne čestice materije koje se ne mogu dalje dijeliti

2.atomi jednog te istog elementa međusobno su slični i jednake mase

3.atomi različitih elemenata imaju različita svojstva i različite su mase

4.kemijski spojevi nastaju spajanjem atoma dotičnih elemenata

Sir James Chadwick

-otkriće neutrona

-„gađao" je elemente alfa-česticama kako bi promatrao preobrazbe elemenata --> jezgra vodikova atoma pozitivno je nabijeni proton atomske mase 1, pristuna u svim drugim atomima, ali u većim količinama

-Problem mase: Zbroj masa poznatih dijelova atoma nije se slagao s masom cijeloga atoma

-Rješenje problema: Chadwick dao novo tumačenje eksperimenta koji su izveli Irene i Frederic Joliot-Curie --> kad se element berilij obaspe alfa-česticama nastaje zračenje koje izbacuje protone iz druge jezgre; prva je teorija bila da tu reakciju uzrokuju proizvedene gama-zrake

-Chadwick je serijom eksperimenata dokazao da reakciju izazivaju električni neutralne subatomske čestice čije su mase jednake masi protona-NEUTRONI (odgovorni za zračenje)

-Rješenje zagonetke mase: U atomu ima približno isto toliko neutrona koliko i protona, što objašnjava preostalih 50% mase koja je nedostajala

-1945. Chadwick dobiva plemićku titulu za to otkriće

-Otkriće neutrona imalo je odlučujuću ulogu u razvoju nuklearne fizike

-Za razliku od helijevih jezgara koje se otklanjaju po utjecajem električnih sila u jezgrama teških atoma, neutron može prodrijeti u jezgre čak i najtežih elemenata i omogućiti fisiju urana 235 --> omogućilo stvaranje atomske bombe

-1935. Chadwick dobiva Nobelovu nagradu za fiziku

Niels Bohr (1885. - 1962.)

-danski fizičar, utemeljitelj suvremene atomske fizike

-primjenio ideju kvantizacije na Rutherfordov planetni model vodikova atoma i time izveo načelo korespodencije - povezivanje klaisčne i kvantne fizike

-radio na projektu Manhattan, dobio Nobelovu nagradu, počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu

- dva postulata modela atoma:

Prvi:

- elektron kruži oko jezgre po stazama sa kvantiniziranim stanjima

- staze u kojima se elektron nalazi u stacionarnom stanju

- uvjet: orbitalni moment količine gibanja cjelobrojni je višekratnik reducirane Planckove konstante ( n= h/2pi; n-glavni kvantni broj)

Drugi:

- atom upija zračenje samo onda kada primi i emitira određenu količinu energije nakon prelaska iz jednog staciornog stanja u drugo

- prelazak iz stanja niže u stanje više energije je moguć kada je atom pogođen određenom količinom energije (foton)

- prelazak iz stanja više u stanje niže je prirodan, dovodi do emitiranja energije

- frekvencija emitiranog fotona pri spontanom prelasku iz višeg u niže energetsko stanje dana je jednadžbom

 ZAKLJUČAK:

- potvrdio je Einsteinovu formulaciju elektromagnetske svjetlosti kao roja fotona

- uveo stacionarne staze

- oslobodio je planetarni model atoma od problema iz klasične elektrodinamike

- linijski spektri atoma