Playing a video (Stop)
Powered by Haskell (GHC 8.8.4 )

 

•George J. Stoney-> elektricitet se sastoji od čestica(elektrona)

• istraživanja katodnih zraka:

-> 1858. zna se da ih otklanja magnet

-> 1869. - rasprostiru se pravocrtno od katode prema anodi

• Thomas je dokazao da su katodne zrake struja čestica negativnog intenziteta

• 1879. izmjerio otklon u jakom elekktričnom i magnetskom polju te izračunao omjere između naboja i mase čestice (e/m)

• elektrone naziva korpuskulama, česticama elektriciteta

• omjer e/m usporedio je s omjerom naboja i mase vodika i našao da je masa elektrona 1800 puta manja od mase vodikova atoma

• dokaz elektrona se zbog toga pripisuje Thomsonu

• prema Thomsonu, kad elektron iz jednog atoma prijeđe u drugi atom onda se atomi privuku električnom silom jer prvi atom zbog manjka elektrona dobije pozitivan, a drugi atom zbog viška elektrona negativan naboj

• Thomsonov atomski model-> kolač s grožđicama ili model pudinga sa grožđicama-> elektroni su poput grožđica u kolaču rasuti u kuglastoj atomskoj masi

•1914. - model s pozitivnom jezgrom u središtu, a s elektronskim ljuskama uokolo

 

[ Antonia Deur, Đana Pavić, Toni Perović, Filip Stura]

Geiger i Marsden - definicija atoma

• Geiger je bio Marsdenov mentor

• Geigerov brojač - korišten za otkriće atomske jezgre

• Marsden - projekti u polju zračenja i znanosti o jezgri

• Geiger - Marsdenov eksperiment sa zlatnom folijom

• dokazali su da Thomsonov model atoma nije u potpunosti točan

• otkrili su da većina zraka prolazi kroz foliju, a manji dio se odbija od nje

• definicija: atom se sastoji većinom od praznog prostora, sa pozitivnim nabojem koncentriranim u sredini u vrlo malom volumenu, jezgri ili nukleusu te je okružen oblakom elektrona

Ernest Rutherford

-dobio je Nobelovu nagradu 1908.

-Godine 1898. ustanovio je da postoje tri vrste zraka iz radioaktivnih tvari.

-Godine 1900. otkrio je helij kao proizvod radioaktivnog raspada. Godine 1911. postavio je planetarni model atoma

- 1919. otkrio nuklearnu pretvorbu dušika u vodik i kisik pod utjecajem a-čestica.

- Pozitivnu vodikovu jezgru nazvao je proton misleći da je najmanja pozitivna čestica.

-bavio se radioaktivnim zračenjima

-pokus raspršenja alfa čestica na zlatnoj foliji

-pozitivno središte nazvao je nucleus, jezgra (gotovo sva masa se tamo skuplja)

-najveći dio prostora u atomu zauzimaju elektroni

-1913. prihvatio predpostavku da je pozitivan naboj jezgre jednak rednom broju elementa

-postavljen Rutherfordov model atoma poput Sunčevog sustava (oko pozitivne jezgre kruže elektroni kao što planeti kruže oko Sunca)

THOMSONOV MODEL ATOMA

-Faradeyevi zakoni elektrolize - George J.Stoney : elektricitet se sastoji od čestica koje se nazvao elektronima

- 1858. - znalo se da ih otklanja magnet

- 1869. - rasprostiru se pravocrtno od katode prema anodi

-1876. - nazvane katodnim zrakama

- Thomson dokazao da su katodne zrake struja jednakih čestica negativnog elektriciteta --> izmjerio otklon u jakom električnom i magnetskom polju te izračunao omjere između naboja i mase čestica

-nazvao ih korpuskulama, česticama elektriciteta

- omjer e/m usporedio je s omjerom naboja i mase vodika i našao da je masa korpuskula oko 1800 puta manja od od mase vodika

-prema Thomsonu, kada elektron iz jednog atoma prijeđe u drugi atom onda se atomi privuku električnom silom jer prvi atom zbog manjka elektrona dobije + , a drugi atom zbog viška elektrona - naboj

- 1907.- Thomsonov atomski model --> kolač s grožđicama ili model pudinga sa grožđicama - elektroni poput grožđica u kolaču rasuti u kuglastoj atomskoj masi koja je pozitivno nabijena

- 1914. - model s pozitivnom jezgrom u središtu i s elektronskim ljuskama uokolo --> kemijska svojstva potječu samo od elektrona u vanjskoj ljusci

- utemeljio masenu spektrometriju

- 1906. Nobelova nagrada

Robert Millikan

 

Američki fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1923. godine

 

1909. eksperimentom s uljnim kapljicama odredio je naboj elektrona.

 

Između vodoravnih kondenzatorskih ploča puhaljkom je raspršio vrlo sitne kapljice ulja.

Zatim je pomoću rendgenskih zraka ionizirao zrak između kondenzatorskih ploča. Električni nabijeni ioni skupili su se oko uljnih kapljica i nabili ih električnim nabojem.

Električki nabijene uljne kapljice kretale su se pod utjecajem sile teže i električnog polja.

Iz promjera i brzine kapljice te iz jakosti električnog polja Millikan je

izračunao da je električni naboj kapljica od 1.6x10 na minus 19 Coulomba.

Kasnije je nađeno da je točna vrijednost - “naboja elektrona - 1,60211892 x10/ Coulomba.

Iz te vrijednosti i iz vrijednosti za e/me= 1,7589*105 C/g izlazi da je masa elektrona me=1,6022*10:C/1,7589*105 C/g = 9,109x 102%g

 

Kutni zamah - svojstvo elektrona, naziva se spinom elektrona.

Paramagnetične tvari, dijamagnetične tvari, feromagnetične tvari.

John Dalton (1766-1844)

☆ prvi povezao pojam elementa s pojmom atoma

☆prvi odredio kemijski element kao tvar sastavljenu od istovrsnih atoma

☆u spojevima je tražio formulu, a ne samo sastav

☆proučava plinove i njihovo miješanje i otapanje u vodi i dr tekućinama -> spoznaja o ulozi veličine i težine čestica u tim pojavama -> to ga je dovelo do atomske teorije

☆ smatra da je zrak homogena smjesa plinova

☆ proučavao je atomske težine plinova u istim uvjetima temp i tlaka

☆ određivao je atomske i molekulske težine kao omjer gustoće pojedinog plina prema gustoći vodika -> sastavio prvu tablicu atomskih težina

☆ atomističke teorije: 1) atomi su sitne čestice koje se ne dijele

2) atomi jednog te istog elementa imaju istu masu i slični su

3) atomi različitih elementa imaju različitu masu i svojstva

4) kemijski spojevi nastaju spajanjem atoma

☆ zakon o očuvanju mase

Sir James Chadwick

 

- asistent Ernesta Rutherforda

- uspješan fizičar

- otkriće neutrona

- 1910. se pridružio Rutherfordu

- 1935. Postaje profesor na sveučilištu u Liverpoolu

- rad - temelji se na gađanju elemenata alfa česticama kako bi se promatrale preobrazbe elemenata i drugi mogući učinci

- zaključak - jezgra vodikova atoma je pozitivno nabijeni proton atomske mase 1

- prisutna je i u svim drugim atomima

- problem mase atoma, zbroj masa se ne slaže s cijelim atomom

- pretpostavka o drugoj polovici mase

- 1932. Chadwick daje novo tumačenje eksperimenta Irene i Fredrick Joliot Curie

- obasipanje berilija alfa česticama - nastaje zračenje koje može izbaciti protone iz druge jezgre

- smatraju uzrokom reakcije proizvedene gama zrake

- Chadwick kaže da reakciju izazivaju električki neutralne subatomske čestice mase jednake masi protona - neutroni

- 1920. Dobio ideju

- Riješena zagonetka atomske mase

- 1945. Dobio plemićku titulu

- otkriće - odlučujuća uloga u daljnjem razvoju nuklearne fizike

- Za razliku od helijevih jezgara neutron može prodrijeti duboko u jezgre čak i najtežih elemenata, rascjepiti ih i omogučiti fisiju urana 235

- Nobelova nagrada za fiziku 1935. godine

NIELS BOHR

- danski fizičar

- jedan od utemeljitelja suvremene atomske fizike, Nobelova nagrada 1922.

- načelo korespodencije- povezuje klasičnu i kvantnu fiziku

- model kapljice tekućine za atomsku jezgru

- Projekt Manhattan

- hrvatska teorijska fizika

 

•Bohrov model atoma

- primjenio je ideju kvantizacije na Rutherfordov model vodikova atoma

- načelo korespondencije

 

•Prvi Bohrov postulat

- elektron ne može kružiti oko jezgre po bilo kojim stazama

- stacionarne staze

- n= h/2pi

 

•Drugi Bohrov postulat

- apsorpcija fotona

- spontana emisija fotona

 

- Bohr se u postulatima poslužio Planckovom teorijom o kvantu energije

- potvrdio je Einsteinovu formulaciju elektromagnetske svjetlosti kao roja fotona ili kvantna energije i Paschenovu, Balmerovu i Lymanovu seriju vodikova spektra

ERNEST RUTHERFORD (1871. - 1937.)

1900. - otkrio helij kao proizvod radioaktivnog raspada, bavio se radioaktivnim zracenjima - alfa (pozitivno nabijene) i beta čestice (negativno nabijene) - rutherford otkriva da se u posudi kroz čiju tanku metalnu stijenku prolaze alfa zrake dobiva helij

1909. - H. Greiger i E. Marsden (Ernestovi suradnici) - pokus raspršenja alfa-čestica na zlatnoj foliji, promatra se pravac alfa-zrake nakon prolaza kroz listić - većina alfa čestica prolazi kroz listić bez mijenjanja smjera, malo ih se otklonilo, uglavnom pod kutem većim od 90°.

Rutherfordov zaključak: kad bi atom bio čvrst po cijelom svom volumenu, nijedna alfa-čestica ne bi prošla kroz metalni listić a da se ne bi otklonila zbog sudara s atomom. Većina alfa-čestica prošla je bez otklona kroz metalni listić --》masa je atoma skupljena u vrlo malu česticu, većina je atoma 'prazan' prostor.

1911. -  objašnjava planetarni model atoma - masa je skupljena u čestici koja je 10 000 manja od samog atoma

1912. - pozitivno središte atoma naziva nukleus/jezgra

1913. - Rutherford prihvaća A. van den Broekovu pretpostavku da je pozitivni naboj jezgre jednak njegovom rednom broju elementa - račun za raspršje alfa-čestice to potvrđuje

- postavljen Rutherfordov model atoma - oko pozitivne jezgre kruže elektroni (sličan Sunčevom sustavu)

1919. -  nuklearna pretvorba dušika u vodik i kisik pod utjecajem alfa čestica

-John Dalton(1766.-1844.)

-rođen u Eaglesfieldu u Engleskoj

-prvo se bavi meterologijom, a zatim kemijom

 

-pojam elementa povezao je s pojmom atoma

-prvi odredio kemijske elemente kao tvari sastavljene od istovrsnih atoma

-cilj:

- U spojevima traži formulu, a ne samo sastav

- proučava zašto se smjesa plinova ponaša kao homogena smjesa(plin je sastavljen od atoma koji se međusobno odbijaju silom)

-u zraku se svaki pojedini plin ponaša kao sam

-veličinu čestice pojedinog plin određuje veličina toplinskog oblaka oko atoma

-omjer gustoće pojedinog plina prema gustoći vodika je broj kojim je odredio koliko puta je atom plina teži od atoma vodika

-sastavio prvu tablicu atomskih težina

ATOMISTIČKA TEORIJA:

1.Atomi su realne sitne i nedjeljive čestice materija

2.Atomi istog elementa međusobno su slični i jednake mase

3.Atomi različitog elemnta imaju različita svojstva i različitu masu

4.Kemijski spojevi nastaju spajanjem atoma različitih elemenata

-Zakon očuvanja mase: tijekom reakcije masa atoma ostaje ista

                     CHADWICK

- otkriće neutrona

- "gađanje" elemenata alfa čestica-> jezgra vodikova atoma prisutna je i u drugim atomima, ali u većim količinama

- masa atoma

-supružnici Curie

-električki neutralne subatomske čestice s masom jednakom masi protona

-razvoj nuklearne fizike

Ernest Rutherford (1871.-1937.)

 

-J.J. Thomson

-tri vrste zraka iz radioaktivnih tvari

-Rutherford(1900.)-radioaktivnost je spontano emitiranje α(+), β(-) i γ(0) čestica

-1911.-pokus(H. Geiger, E. Marsden)-atom ima pozitivno središte nucleus, a najveći dio prostora zauzimaju elektroni

-Rutherfordov model atoma poput Sunčeva sustava

 

 

Hans Geiger i Ernest Marsden

 

-Hans Geiger(Geigerov brojač)

-Ernest Marsden(radar)

-Geiger-Marsdenov eksperiment (Rutherfordov eksperiment) - mjerenje kuta otklona α čestica kad pogodi tanku metalnu foliju

-rezultat-svaki atom ima jezgru u kojoj se nalazi +naboj i većina mase atoma

-tim su pokusom srušili Thomsonov planetarni model atoma (pozitivni naboj smješten je u puno manjem volumenu nego što je Thomson mislio)

-Rutherford:

     -atom većinom od praznog prostora

     -pozitivna jezgra

     -oblak elektrona

DALTONOVA TEORIJA

-element-sastavljen od atoma

-proučavanje plinova- zašto se smjesa plinova ponaša kao homogena

-zrak-homogena smjesa plinova-svaki plin se ponaša kao da je sam

-čestice plina-oblak topline s atomom u sredini

-"veličina" čestice- veličina toplinskog oblaka oko atoma

-atomska težina=gustoća plinova (kod iste temperature i tlaka)

-uspoređivanje s vodikom

-osnova teorije:

1)atomi-realne sitne nedjeljive cestice

2)atomi istog el-slični i jednake mase

3)atomi različitih el-različita svojstva i mase

4)kemijski spojevi- spajanje atoma elemenata

                       MILLIKAN

 

- eksperiment s uljnim kapljicama (naboj elektrona)

- rendgenske zrake i kondenzatorske ploče (ionizacija zraka)

- na kapljice djeluju sila teža i električno polje

- dobivena masa elektrona (9,1x10^-28 g)

- elektron ima kutni zamah (spin)

- paramagnetičnost i feromagnetičnost

SIR JOSEPH JOHN THOMSON (1856-1940)

 

- najbitnije otkrice 1879. - kotodne zrake struja jednakih čestica su negativnog elektriciteta

- do tog otkrića je došao računajući omjere između naboja i mase čestice (e/m omjer)

- usporedivši e/m omjer elektrona i vodika došao je do mase elektrona (1800 puta manje od vodika)

- bio je vrstan kemičar, imao je predodžbu o električnoj naravi kemijske veze

- otkrio je da kad elektron iz jednog atoma pređe u drugi, atomi se privuku električnom silom (jedan dobiva pozitivni, a drugi negativni naboj zbog viska, odnosno manjka elektrona)

- 1907. atomski model nazvan “kolač s grožđicama” - tim modelom elektroni su poput grožđica u kolaču rasutih u kuglastoj atomskoj masi

- 1914. atomski model s pozitivnom jezgrom u središtu i elektronskim ljuskama okolo

- utemeljio je atomsku spektrometriju

- 1906. Nobelova nagrada

Niels Bohr

-Rođen u Danskoj 1885.

-Jedan od utemeljitelja moderne fizike

-Dobio je Nobelovu nagradu 1922.

-Radio je na projektu Manhattan

-Dobio je počasni doktorat na Zagrebačkom sveućilištu

 

Bohrov model atoma

-Planckovu i Einsteinovu ideju kvantizacije je primijenio na Ruthefordov planetni model vodikova atoma

-Povezuje klasičnu i kvantnu fiziku

 

Prvi Bohrov postulat

-Elektron kruži po točno određenim orbitalama

-n=h/2pi, n=prirodni broj

 

Drugi Bohrov postulat

-Atom prelazi iz jednog stacionarnog stanja u drugog primanjem ili emitiranjem energije u obliku fotona

 

-Potvrđuje Einsteinovu formulaciju elektromagnetske svjetlosti kao roja fotona ili kvantne energije

-Poriče planetarni model atoma

-Linijski spektri atoma- dokaz

Definicije atoma 4 razred