Playing a video (Stop)
Powered by Haskell (GHC 8.8.4 )

Несташица пијаће и санитарне воде у свету

 

Одакле потиче и куда одлази

вода коју трошимо?

 

80% воде које користимо долази од подземних вода.Најзначајнија изворишта подземних вода су у долини Саве, Велике

Мораве и у приобаљу Дунава до Голупца.

Подземне воде су најчешће бољег квалитета него површинске јер су

Изложене различитим биохемијским и физичким процесима.

Потрошачи добијају воду из сопственог бунара или градског водовода.У Србији нисмо угрожени што се тиче доступних

залиха воде, али треба водити рачуна о заштити.Прерада воде- Вода из природних извора пролази кроз процесе

пречишћавања пре него што стигне

У наше домове. То укључује дезинфекцију, филтрацију и понекад додавање хемикалија попут хлора.

 

Ања Ненадовић

 

Какву воду пијемо у Србији?

 

Готово 700.000 људи у Србији живи у градским насељима са неисправном пијаћом водом.То је показала годишња анализа државног Института за јавно здравље Батут .Чак 21 град у Србији није имао ни микробиолошки, ни физичко-хемијски исправну воду. Већина становништва у Србији пије

неисправну воду што може имати утицај

на много тога а поготово на здравље

човека.Према томе треба да будемо обзирни,да рационално користимо воду, да не загађујемо реке и да проверавамо какву

и коју воду пијемо.

 

Дуња Спасојевић

 

Утицај климатских промена у свету на количину доступне воде

 

Климатске промене данас представљају једну од највећих еколошких претњи на планети, који има велики утицај на здравље људи, а посебно деце. Ефекти климатских промена у највећој мери утичу на воду,изазивајући недостатак воде, њено загађење или вишак воде на одређеном подручју. Климатске промене представљају значајан изазов за доступност воде на глобалном нивоу. Повећање температура, промене падавина и топљењње ледничких покривача негативно утичу на водене ресурсе. Свести о утицају климатских промена и активно деловање могу помоћи у очувању воде за будуће генерације. Наша будућност зависи од наших акција данас, и сви можемо допринети бољем управљању водом у свету који се брзо мења.

 

Ена Јовановић

 

Нерационално коришћење воде

 

Вода је извор живота. Без воде људи неће моћи да живе, тако да проблем

нерационалног коришћења воде изазива светску кризу. Свесно коришћење воде од суштинске је важности за очување овог

драгоценог ресурса. Кроз едукацију и активно учешће заједнице, можемо

смањити нерационално коrишћење воде и подстаћи одрживе праксе које ће

осигурати доступност воде за будуће генерације. Важно је да свака особа

преузме одговорност и постане део решења, било кроз једноставне

свакодневне акције или учешћем у организованим кампањама.

 

Ива Полић

Detergenti kao zagadjivaci vode

Biorazgradivi detergenti

Biorazgradivi deterdženti su odličan izbor za sve koji brinu o životnoj sredini. Za razliku od konvencionalnih deterdženata, oni se brzo razgrađuju u prirodi i ne zagađuju vodu. Takođe, često su proizvedeni od obnovljivih izvora, što dodatno smanjuje njihov uticaj na planetu.

Kada kupujete novi deterdžent za veš, treba uzeti u obzir nekoliko faktora – jedan od njih je biorazgradivost. Oni su ekološki prihvatljiviji jer se brže razlažu u životnoj sredini, ne uništavaju izvore vode ili naštete divljim životinjama.

Nikolija Markovic

Detergenti kao zagađivači vode

 

Detergenti koji dospevaju u prirodne vode putem otpadnih voda predstavljaju značajan problem. Njihovi sastojci, poput fosfata i surfaktanata, imaju sledeće negativne efekte:

Eutrofikacija: Fosfati podstiču prekomeran rast algi, što smanjuje sadržaj kiseonika u vodi i ugrožava život u ekosistemu.

Toksini za živi svet: Neke komponente detergenata mogu biti štetne za vodene organizme.

Pena: Prisustvo detergenata u vodi stvara penu, što narušava prirodnu cirkulaciju kiseonika i estetiku vodnih tokova.

 

Njihova razgradnja je spora, pa je neophodno ograničiti njihovu upotrebu i poboljšati procese prečišćavanja otpadnih voda.

Lara Stojakovic 1/3

Dobijanje pijace vode

 

Dobijanje pijace vode desalinizacijom vode

 

Desalinizacija vode je proces uklanjanja soli i minerala iz morske ili bočate vode kako bi postala pogodna za piće i druge svrhe. Najčešće metode su

1. Obrnuta osmoza

2. Destilacija

 

Desalinizacija je korisna u oblastima s nedostatkom prirodnih izvora pijaće vode, ali zahteva visoke troškove energije i ulaganja.

 

 

 

Pijaća voda se dobija pročišćavanjem površinskih i podzemnih voda kroz procese kao što su filtracija, koagulacija, sedimentacija i dezinfekcija (obično hlorisanjem). Ovi postupci uklanjaju nečistoće, mikroorganizme i hemikalije, čineći vodu bezbednom za upotrebu.

 

Stari načini dobijanja vode uključivali su skupljanje kišnice i korišćenje izvora ili bunara, dok su se pića pravila prirodnom fermentacijom. Prednosti su bila niska cena i dostupnost, a mane rizik od zagađenja i ograničene količine.

 

Mateja Ikonic

Uros Andjelkovic

Andrej Golijanin

Veliko plutajuce djubriste pacifika

Uticaj na okolinu i coveka

 

Uticaj na prirodu:

1.Morski život: Plastika uzrokuje ozbiljne probleme u morskom ekosistemu. Morske životinje se zapliću u ribarske mreže koje nastavljaju da love čak i bez ljudske kontrole („ghost fishing“). Takođe, mnoge vrste konzumiraju plastiku zbog jarkih boja, što često dovodi do smrti usled gladi ili unutrašnjih povreda.

2.Invazivne vrste: Plastični otpad omogućava transport organizama, poput algi ili rakova, na nove lokacije, što može narušiti ravnotežu ekosistema.

3.Plankton i korali: Mikroplastika se taloži na dnu mora, blokira sunčevu svetlost i ometa rast algi i planktona, ključnih za lanac ishrane. Na koralima plastika povećava rizik od bolesti i njihovog izumiranja.

 

Uticaj na ptice:

 

Albatrosi masovno stradaju gutajući plastiku koju odrasli donose svojim mladuncima. Na ostrvu Midvej, čak 200.000 mladunaca godišnje ugine zbog plastike.

 

Uticaj na čoveka:

1. Lanac ishrane: Mikroplastika ulazi u ljudski organizam putem morske hrane i soli, predstavljajući potencijalni zdravstveni rizik.

2. Bezbednost plovila: Plastika oštećuje plovila, posebno ribarske mreže koje mogu zaglaviti propelere brodova, uzrokujući velike ekonomske gubitke.

3.Klimatske promene: Razgradnja plastike oslobađa gasove poput metana i etilena, koji dodatno ubrzavaju globalno zagrevanje.

 

Zaključak:

 

Ova plivajuća deponija simbolizuje decenije lošeg odnosa prema prirodnim resursima. Multinacionalne kompanije, vođene profitom, i potrošačka društva doprinose ekološkoj krizi, dok nedostatak dugoročnih planova ugrožava budućnost planete.

Ognjen Micic

 

„Veliko plivajuće đubrište Pacifika“ prostire se na površini od oko 1,6 miliona kvadratnih kilometara, što je približno veličini tri Francuske. Sastavljeno je od oko 1,8 biliona komada plastike, ukupne mase veće od 80.000 tona. Veći deo otpada čine ribarske mreže i drugi plastični predmeti, dok mikroplastika, koja čini 94% broja komada, ima presudan uticaj na ekosistem. Plastika se sporo razgrađuje, što doprinosi njenom nakupljanju u okeanu.

Luka Pesic

 

Veliko plutajuće đubre Pacifika je ogromna gomila otpada, najviše plastike, koja pluta u Tihom okeanu. Nastalo je zbog toga što ljudi bacaju smeće u reke i more, a morske struje taj otpad skupljaju na jedno mesto. Prvi ga je 1997. godine otkrio naučnik i jedriličar Čarls Mur dok je plovio između Kalifornije i Havaja. Ovo đubre sada pokriva površinu veću od neke države i ozbiljno ugrožava životinje koje žive u okeanu.

Zaključak je da je ovakav problem nastao zbog neodgovornog ponašanja ljudi prema prirodi, ali ga svi zajedno možemo rešiti ako bolje pazimo na životnu sredinu i recikliramo.

Aleksa Jovanovic 1/3

voda 1/3